Hrvatski savjet Bugarskoj: Opustite se, moglo je biti puno gore

Otkako se Hrvatska pridružila eurozoni, inflacija je – istina – bila nešto viša nego prije pristupanja. No, stručnjaci kažu da to u velikoj mjeri odražava druge čimbenike koji su se odvijali povoljno. Ostali ekonomski pokazatelji sugeriraju da je njezina tranzicija uglavnom bila uspješna priča – i model koji Bugarska treba slijediti, piše Politico.

Rast u Hrvatskoj bio je među najsnažnijima u EU prošle godine, s 3,8 posto, potpomognut turističkim sektorom koji se snažno održao čak i dok su industrijski problemi Europe rasli. Nezaposlenost je na najnižoj razini od početka aktualne statističke serije zemlje 1996. godine. Sredstva iz različitih fondova EU-a i dalje brzo pristižu, zahvaljujući vladi koja odrađuje svoj posao: agencija za kreditni rejting Fitch očekuje da će do sredine sljedeće godine apsorbirati svih 4,5 milijardi eura sredstava namijenjenih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Najvažnije je, možda, da su plaće porasle za više od 30 posto otkako su Hrvati zamijenili kune za euro.

Turbulentan ulazak u euro

Hrvatska i Bugarska, dvije najsiromašnije zemlje EU-a, službeno su ušle u čekaonicu za pridruživanje euru istodobno sredinom 2020., nakon što su veći dio prethodnog desetljeća zadržavale razinu inflacije na ili čak malo ispod one u eurozoni.

No, niz šokova koji je započeo pandemijom sve je to promijenio: inflacija je porasla znatno više nego u eurozoni, dosegnuvši vrhunac od preko 13 posto u Hrvatskoj i gotovo 19 posto u Bugarskoj.

Iako je hrvatska inflacija i dalje među najvišima u EU, analitičari kažu da uzroci uglavnom nisu povezani s usvajanjem eura.

"Hrvatska je bila jedina zemlja koja se pridružila eurozoni u uvjetima ozbiljnih inflacijskih pritisaka“, rekao je Petar Sorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, napominjući da je inflacija od 2022. do 2023. bila najviša od 1990-ih, kada se bivša Jugoslavija raspadala.

S takvim uvjetima na početku procesa usvajanja, rekao je Sorić, potrošačima je bilo teško razaznati što potiče inflaciju, što je dovelo do dojma da je ona znatno veća nego što su sugerirali službeni podaci.

No, strahovi od rasta cijena djelomično su opravdani, rekao je Fran Galetić, također s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ukazujući na iskustvo susjedne Slovenije, gdje su cijene porasle za 9 posto unutar 18 mjeseci od uvođenja eura u siječnju 2007.

„Iako je službena politika slala umirujuće poruke da se to neće dogoditi, mnogi su se sjetili kako je to izgledalo“, rekao je Galetić. Kako bi smirila javnost, hrvatska Vlada prisilila je supermarkete da prikazuju cijene u obje valute četiri mjeseca prije nego što je euro zamijenio kunu 2023. godine, i godinu dana nakon toga.

To ipak nije spriječilo oportunističke trgovce da pritisnu svoje kupce. Mnogi hrvatski trgovci podigli su cijene prije stupanja pravila na snagu, što im je omogućilo da tvrde da ih nisu povećavali tijekom razdoblja dvojnog prikazivanja cijena, rekao je Galetić. Potrošačke cijene rasle su znatno brže u 18 mjeseci oko uvođenja eura nego u eurozoni.

Bugarska će usvojiti sličnu politiku počevši od srpnja i morat će učiti iz iskustva Hrvatske.

I ogorčenje zbog tog procesa i dalje postoji: ranije ove godine, Hrvati su bojkotirali supermarkete u znak prosvjeda protiv rastućih cijena, prisiljavajući vladu da proširi niz ograničenja cijena.

"Vlada je predstavila ove pakete kao dio odgovora na energetsku krizu, ali budući da su se djelomično poklopili s prelaskom na euro, potrošači su ih vjerojatno donekle doživljavali kao tampon za euro-inflaciju“, rekao je Sorić.

Bugarska je, dodao je, danas u boljoj poziciji jer „sada ima mnogo mirnije izglede kada je riječ o inflaciji nego što smo ih imali 2023. U tom smislu bit će znatno lakše pratiti promjene cijena i kažnjavati nepoštene maloprodajne prakse“.

Druge uzročnike inflacije teže je pripisati euru, čak i neizravno. Uzmimo za primjer sezonski turizam, koji čini oko petinu hrvatskog gospodarskog proizvoda: otkako su Europljani ponovno dobili slobodu putovanja nakon pandemije, turizam je postao najtraženiji dio gospodarstva. U posljednje tri godine cijene turizma u Hrvatskoj porasle su za 50 posto – znatno više od 15 do 20 posto koliko su iskusile Španjolska ili Grčka.

Prednosti eura

Općenito, međutim, stručnjaci kažu da prelazak na zajedničku valutu donosi daleko više koristi nego nedostataka. Ana Šabić, direktorica Odjela za europske odnose Hrvatske narodne banke, nazvala je usvajanje eura u zemlji „potpunom pričom o uspjehu“. Hrvatska se oprostila od naknada za konverziju valuta (velika pobjeda za tvrtke i turiste), a njezina premija kreditnog rizika u odnosu na Njemačku – što se očituje u prinosima državnih obveznica – gotovo je nestala.

Hrvatska narodna banka procjenjuje da zemlja sada uštedi oko 160 milijuna eura godišnje samo na troškovima razmjene i transakcija.